ŽENSKA NARODNA NOŠNJA SLAVONIJE
Iako se kad je o Slavoniji riječ gotovo može govoriti o narodnoj
nošnji gotovo svakog sela ili barem župe, jer na tom nekad
bogatom području svako selo je imalo svoja obilježja koja su
se isticala i u nošnji , ipak nošnja ima i zajedničke
karakteristike, bogat vez uglavnom cvjetnih motiva, falte, i
dijelove odjeće.
Osnovni dijelovi nošnji su slijedećei: RUBINA, OPLEČAK, FERTUN
ili PREGAČA, j. MARAMA ZA LEĐA, MARAME ZA GLAVU, TKANICA,
ČARAPE, Čim se u kuće rodilo žensko dite počela se pripremati
i nošnja. Cura se je novila svake godine obavezno za kirvaj, za
uUkrs i Božić.Nošnja se nosila u nasljeđe ne samo od mama
već i od baka, tako da su bogate cure imale po nekoliko
desetaka nošnji , rubina i oplećaka, a da se ne spominu krilca,
kaluti, fertuni i marame.
1.Krilca -skute ili podsuknje: često su tkane od
lana i pamuka, a na kraju imaju heklanu ili necanu
čipku.Oblače se na bokove i podižu se straga kako bi cura i
snaša imala što tanji struk i izraženije bokove Što je više
skuti to nošnja ljepše stoji. Ide u oblik slova "A" .Sa strane
bi se rubina zadizala "potkasivala " kako bi se vidjela čipka od
krilaca. Čipka najdužih krilaca mora malo viriti ispod rubine.
2Rubina: ili suknja Rubine su tkane od pamuka,
lana i svile i pliša.. Žene koje su dobro znale tkati su pravile
i razne šare po rubini. Stražnica se radi se u trostrukoj
širini kako bi se mogla bogato nafaltata, a falte su morale
biti izuzetno dobro opeglane. Na falte s gornje strane našivaju
se svilom ili zlatom vezene trake,koje su se skidale kad se
rubina pere, a ako je vez običnim koncem moglo se vesti i na
rubini. Rubina se šila i od svile i pliša ,tada se po
njoj nije vezlo nego bi se tek bi bogato nacigovala. To su
obično bili svila i pliš s lijepim uzorcima i izuzetno sjajnih
živih boja. Zadnja nošnja koju je cura dobivala za ponovu u
roditeljskoj kući bila je zlatara vezena na finom tankom
sotišu.
3.Oplećak ( košulja ) je gornji dio nošnje, na
leđima je isto bio faltan, a preko njega se stavljao kalut(
trokutasta marama ) Rukavi su vezeni ili utkani nekim motivima.
Ako je u pitanju zlatara onda su rukavi vezeni zlatom, a ako
je vezenka onda su u rukave utkani motivi kraja. Ako se ne
nosi kalut , tada su se falte rubine straga kitita vezom kao i
rubina. Ako se rubina šivala od svile, tada se umjesto oplečka
šila od iste svile i košulja tzv. rokoko.Ukras na košulji su
bili razni volančići i puceta.
4. Fertun kecelja ili pregača: šivana je od svile sa
vezenim najčešće cvjetnim motivima . Nekada se vez odmah
utkivao pri tkanju .Na dnu fertuna obično se našivao bogat
volan. Fertun i kalut obično su bili upariti tj. načinjeni
od istog materijala i s istim vezom te sačinjavaju komplet.
5. Kalut je marama koja se meće na leđa i
spaja se na prsima ona mora zatvoriti "dekolte" da se ne vide
prsa.Marama se vezla kao i fertun, osim ako je bila od
zlata, tada bi se "uparivala " s vezom na rubini i na oplećku.
Za vezivanje u struku na leđima imala je široke trake,
ukrašene vezom i volanima najčešće faltanim. kombinacija zlata
i srebra. Šamija je :marama koja se tkala od vune i nosila se za
hladnije dane, te su ju uglavnom nosile snaše ( udane žene ) ili
starije babe.
6.Tkanica: je bila tkana traka obično s motivom zastave tj.
crven,beli i plavi red , te se njome opasivalo oko struka.,da
se" povežu " rubina i oplečak.Nekad su se žene radi tanjeg
struka znale jako zategnuti da bi to smetalo u pokretima, ali
eto za ljepotu se svašta žrtvovalo.
7.Čorape : Za ljeta i toplih dana se obuća
obuvala na bosu nogu, ili su se obuvale tanke bijele kupovne
čarapice. No zimske čorape koje su se štrikale od vune bogato su
se ukrašavale vezom ili se mustra uštrikavala ( upletala ) , a
ukrašavale su se posebno i gombicama rađenih od vune u osnovnoj
boji čarapa.
8 Obuča : je bila gotovo jedini dio odječe
koji se kupovao. To su bili opančići a nosile su se i
sandale.Osim sandala i opančića, snaše su kupovale i kožne
crvene prsluke s ogledalcima.Kako nisu više smjele biti
gologlavne i ukrašavati glavu osim maramom, prsluvi i šamija
su bili djelovi gdje su snaše ( udane žene ) imale privilegiju
nad curama.
9 Nakit: Od nakita cura je prvo dobivala
minđuše, a kasnije dukate. Što bogatija cura to više dukata , a
kako su i dukati išli u miraz kad se cura udaje, to su isti
značili i da se pokaže imovno stanje djevojke i obitelji,
odnosno bogatstvo koji će u kuću gdje se udaje donijeti. U selu
se točno znalo koliko cura ima malih , a koliko velikih dukata.
Neke su imale čak po tri reda odnosno do 99 dukata oko vrata.
10.torbice Za svečanih izlazaka u selo za kirbaj ili
u svadbu umjesto novčanika nosile su se vezene torbicenma
plišu, a za odlazak u grad u dučane ili pijacu torbice su
bile ovd vune tkane i vezene
FRIZURA : je bila glavni ukras ( osim dukata
) djevojke. Mlade djevojke su plele pletenice i motale ih oko
glave , te ukrašavale cvjetovima, dok su odrasle cure nosile
kike. Kika se plela od kose djevojke ( ili kupovala ) u
sitne sitne pletenice, a oko peteničica su se umetali cvjetovi.
Na čelo su se pravili uvojci, obično bi se učbvršćivali mašču (
da sjaje ) i šečerom . Udane žene nisu nosile kike niti otkritu
glavu nego su uvijek nosile maramu, bilo da su je vezale pod
bradu, bilo da se krajeve vezale na tjemenu.
šminka: U to doba nije bilo neke Bog zna
šminke,Cure su bile sretne ako su imale mirišljavi sapun i
pomadu ( kremu ) za lice, koje su nekad rumenile ( obično
crvenim krepapirom ) ili bi se malo uštinule i grizle usni da
budu rumene. Koža je trebala biti što svjetlija, da se vidi da
cura ne mora puno raditi u polju.Ljepa cura se opisivala lao
bila i rumena. prevedeno bila-bogata - jer ne mora raditi,
rumena -zdrava i uhranjena.
|
Moja teta Lela slika iz 1955.g. |
 |
Cure su se novile za kirvaj, a ponova se spremala gotovo cijelu godinu. Tkalo se i vezlo uglavnom preko zime..
|
Iako je slika u crno bijeloj tehnici na njoj se vrlo dobro vide svi elementi narodne nošnje i njihova usklađenost u vezu i ručnom radu. Čipka na suknji je široka necana, ali je motivom usklađena je s uzorkom šlinge na rukavima, a vez na rubini istovjetan vezu na njima. Pregača je tamnije, dakle neke kontra boje od rubine , ali u boji veza, a sitan vez uzorak na njoj je svjetao.Kalut je u boji fertna, ali na njemu je bogat zlatovez istovjetan kao vez na dijelu kecelje koja se veže na leđima u struku, pa izgleda kao da je to nastavak kaluta, jpa tako s njim čini folklornu cjelinu.. |
 |
 |
|
|